U.S. flag An official website of the United States government.

dot gov icon Official websites use .gov

A .gov website belongs to an official government organization in the United States.

https icon Secure websites use HTTPS

A small lock or https:// means you’ve safely connected to a .gov website. Share sensitive information only on official, secure websites.

Wave Safe: American Samoa - Samoan

Learn how to stay wave safe in American Samoa.


Transcript

NARRATOR: E ofo tagata uma i le matagofie o motu o Amerika Samoa, ma le oa o talatuu a Samoa i ona tagata e puipui ma folau i le vasa.

NARRATOR: I le puipuia o oe ma isi i gataifale tu’ufua ma ono lē saogalemu, e matuā tatau lava ona e fa’aaloalo ma iloa lelei le sami. Ma fa’aeteete, pe a ē i ai, pe latalata fo’i i le sami.

NARRATOR: I lou taamilo ai i nei motu, o le ‘a ē vaaia ni pupū maualuluga ma maamaa’i, ālā mātuituia, matāfaga tu’ufua ma galu malolosi. O loo nanā i lalo ifo o galu aluga, āva o loo i ai ma ona au e toso oe i le moana, ma ā’au ma’amaa’i e ono aafia ai oe i ni manuaga ōgaōga.

HOST: The remoteness of these South Pacific islands means that everyone must serve as a protector for themselves, their family and the village.

HOST: In American Samoa there are no professional ocean lifeguards, so you need to think like a lifeguard; always watch the water and those around you. If something does happen, be calm before you act to save the lives of others and perhaps your own.

NARRATOR: Ia e saogalemu ma fa’aaloalo i tu ma aga a Samoa, i le aua lea ona ē tāele i se matafaga tu’ufua, e aunoa ma lou fa’anoi i se matai o le nuu.

E mafai ona tutupu ni fēaga ogaoga pe a ō taitoatasi tagata i le sami, pe te’i lava ua alu i le sami e aunoa ma se manatu mamafa i ai.

E faigofie i galu ona ta ifo i lalo i le sami se tagata o loo tu i luga o le papa, ma oo ai i le ā’au, ma mau ai loa i le va o ma’a a o fafati pea galu. E vave tele ona toso atu e le au soo se tasi ma o’o ai i tulaga lamatia.

HOST: A first step to being safer near or in the water is knowing how to swim, and more importantly, how to stay calm if you end up in the water when you may not mean to.

NARRATOR: E tāua tele lou iloa ona fa’aopeopea i lou tua, fa’atasi ai ma lou to’a. O gaioiga na e mafai ai ona laveaina oe, ma lava ai foi le taimi e o’o atu ai se fesoasoani.

O se lamatia tulagaese o nei motu i ona ā’au ma papa i ona talafatai, o ona ava, lea e saoasaoa ai le toe foi mai o le ‘a’ave o le sami mai le matafaga, ma agai atu ai i le moana ini va itiiti o le ā’au. E sili atu le malosi o nei au nai lo se tagata ‘a’au, ma e mafai ona toso mamao ai lea tagata i tai i le sami.

Afai ua ē tafea i fafo atu o le ā’au, o le mea muamua e fai, ia maua lou to’a; ma i le taimi lava lea, faaopeopea ma faailo atu i isi o loo i le pa’umātu.

HOST: When you see someone else in trouble, and before you act, practice what we call “Take Ten” or “Faatali.” Pause for ten seconds to assess the situation and plan the safest way to protect yourself and help the victim.

HOST: You can do the most good by staying calm. Never rush into the water unless you are a professional ocean lifeguard with the proper equipment and support.

NARRATOR: E masani foi ona ‘āfaina atu ai ma le tagata o loo taumafai e lavea’i lē ua ‘āfaina. Faamolemole, aua lava nei e alu i le sami vaganā ua oo atu le fesoasoani faaopoopo.

Faailoa atu i isi, e ala i le talotalo o ou lima ma valaau le 911, pe afai e i ai sau telefoni. Afai o i ai sau fā’ili, o le lapataiga a tagata laveai soifua o le sami i se faalavelave faafuase’i, ia ili faatolu soso’o le fā’ili, ma ia leotele.

HOST: That means, “come running.” “Come help.”

NARRATOR: Tagai le vaai i lē o loo manaomia se fesoasoani, ma saili se maea poo se pa’u faaopeopea. O le tulafono mo le fesoasoani i isi, o le “aapa po o le togi, ae aua e te alu.” E fesoasoani le maea e toso mai ai lē ua afaina ina ia saogalemu. O le lafo atu o se pa’u opeopea, e ono laveaina ai oe ma lē o loo afaina.

Afai e te lē mafaia ona toso mai i latou i le matāfaga, fesoasoani ina ia maua le to’a e ala i le taula’i pea o le vaai, ma faatalanoa seia o’o ina taunuu atu le fesoasoani ia i latou.

O le auala sili ona saogalemu. Aua e te i’u i se tulaga e ona tutupu ai faalavelave. Ia taulai pea le vaai i le sami, ma nofouta i suiga o tulaga o le tau, o le tai, ma peau e ona faatupulaia ai galu matautia.

O galu mata’utia ma tulaga o le sami, e lamatia ai le soifua i aso uma i totonu o nei autu motu o le pasefika. O lou iloa lelei o le sami, ma le puipuia o isi, o le masani a le Samoa, ma o se faiga e tatau ona tatou mulimulita’i uma i ai.

E o’o lava foi inei motu matagofie, ia e faaaloalo ma faaeteete i le vasa, ma ia e iloa lelei le sami. Afai ua e vaaia se tulaga lamatia, Faatali, ae e te le’i faia se gaoioiga, e tatau lava ona puipui muamua oe, ina ia e mafai ona faasaoina mai isi tagata.

CHILDREN: Fa’aaloalo i le vasa!
Fa’aetetete i le vasa!
Faatali!